Učenici u online radu koriste velik broj aplikacija i alata, a većinu njih su naučili koristiti upravo kroz nastavu informatike. Podsjetimo, novi kurikulum informatike kroz svoje različite domene (E-društvo, digitalna pismenost i komunikacija, rač.razmišljanje i programiranje, informacije i digitalna tehnologija) upravo potiče samostalnost kod učenika u radu s tehnologijama te omogućava usvajane digitalnih kompetencija na jednoj višoj razini. 

Učenici već u 5.razredu istražuju kako pretraživati internet, kako razlikovati dobre online sadržaje od loših, na koji način koristiti usluge interneta poput e-pošte ili računalstva u oblaku te kako izraditi digitalne sadržaje koristeći različite digitalne alate. Upravo te vještine za njih su bile ključne i u online nastavi, ne samo u nastavi informatike nego i u drugim predmetima kroz međusobnu povezanost putem međupredmetne teme upraba IKT-a. 

Učenici u online radu koriste velik broj aplikacija i alata, a većinu njih su naučili koristiti upravo kroz nastavu informatike.

Veći broj učenika navodi kako se samostalno koristi aplikacijama koje nastavnici koriste u radu.

Preko 50% učenika dnevno za računalom provede od 2-6 sati, a čak 15% učenika dnevno za računalom provede i više od 6 sati.

Veći dio učenika (57.9%) za nastavu koristi stolno računalo ili laptop unatoč tome što posjeduju i tablet koji su dobili u sklopu projekta Škola za život. Učenici navode kako im je lakše raditi na stolnom računalu nego na tabletu.

Velika većina učenika smatra da posjeduje osnovne digitalne kompetencije i poznaje osnovne mogućnosti uređaja kojeg koristi.

Isto tako većina učenika smatra kako se može samostalno služiti internetom i e-poštom.

Većina učenika (>90%) smatra gradivo informatike jasnim i laganim za usvojiti te također smatraju da im digitalne kompetencije stečene kroz nastavu informatike olakšavaju snalaženje u online nastavi i u ostalim predmetima. No ipak postoji i mali broj učenika kojima je to gradivo teško i nerazumljivo te je njima potrebno pružiti dodatnu pomoć kako u informatici tako i u izazovima s kojima se susreću tijekom korištenja digitalne tehnologije u online nastavi. Ukoliko učenik ima poteškoća u korištenju digitalnog uređaja, ukoliko ne poznaje njegove osnovne mogućnosti, vrlo teško će biti u mogućnosti pratiti “ritam” online nastave te samostalno praviti npr.prezentacije, bojati i zaokruživati odgovore u Word dokumentu, dijeliti svoje radove putem oblaka itd. Sada vidimo koliko je važno prilagoditi kurikulum i nastavne ishode različitim mogućnostima učenika te svakome od njih omogućiti da postanu samostalni i uspješni korisnici digitalnih tehnologija koje nas okružuju i bez kojih je danas gotovo nemoguće zamisliti svakodnevnicu.

Često se nalazimo u situaciji da sami istražujemo nove digitalne alate, budemo privučeni s njima i u tim trenutcima zaboravimo da digitalni alat nikad ne smije biti ispred obrazovnih ishoda. Drugim riječima, prvo je potrebno definirati obrazovne ishode, prilagoditi nastavni proces svakom učeniku, a tek nakon toga odabrati prikladni alat koji će nama i učenicima pomoći u ostvarivanju definiranih ishoda. Tek na taj način naši će učenici moći samostalno i uspješno koristiti svoje digitalne kompetencije.

I. Vezjak, učiteljica informatike