Prošli tjedan na satu kemije u 8.a i 8.b razredu bilo je veoma veselo. Zanimljivim pokusima proširili su znanje o nemetalima i njihovim spojevima na primjeru sumpora. Sumpor je jedan od najstarijih poznatih elemenata, a spominje se već i u Bibliji. Rimljani su sumpor iskapali u Siciliji a koristili su ga za izbjeljivanje tkanina, izradu sumpornih šibica, pri proizvodnji vina i u medicinske svrhe. U srednjem vijeku sumpor se koristio, zajedno s drvenim ugljenom i kalijevim nitratom u proizvodnji baruta. (Kada smo zapalili sumpornu traku dečki su rekli kako miriše na petarde.)
Učenici su pokusom saznali o svojstvima sumpora (topljivosti u vodi i maslinovom ulju, alotropskim modifikacijama). Pokus dobivanja i ispitivanja svojstava sumporovog dioksida izveli su u školskom dvorištu. Pod stakleno zvono stavili su vodom navlaženi cvijet i plavi lakmus papir koji su prilijepili uz stijenku zvona. Ispod zvona stavili su upaljenu svijeću. Zatim, zapalili komadić sumporne trake u porculanskoj zdjelici i brzo umetnuli pod zvono Zapaljen sumpor gorio je plavičastim plamenom pri čemu se spajao s kisikom iz zraka i nastao je sumporov dioksid. Pojavila se magla (nastaje reakcijom između vodene pare, nastale gorenjem svijeće, i sumporova dioksida nastalog gorenjem sumporne trake). Svijeća se ugasila (sumporov dioksid ne podržava gorenje niti sam gori). Rubovi cvjetova su pobijelili. U prošlosti se to njegovo svojstvo upotrebljavalo za izbjeljivanje lanenih tkanina, vune i svile. Plavi lakmus papir je pocrvenio (vodena otopina sumporovog dioksida djeluje kiselo, što se vidjelo po promjeni boje lakmus papira iz plave u crvenu).
Sumporov dioksid ima baktericidna i fungicidna svojstva pa se uporebljava za dezinfekciju vinskih bačvi, sterilizaciju suhog voća a rabi se i kao konzervans. U atmosferu dospijeva uglavnom spaljivanjem fosilnih goriva - ugljena i loživog ulja. Otapa se u kapljicama vode koje čine oblake, pri čemu, naučili smo, nastaje sumporasta kiselina koja zajedno s nastalom sumpornom kiselinom uzrokuje kiselost kiša tzv. kisele kiše. Kisele kiše zakiseljavaju tlo i vodu, i tako ugrožavaju opstanak biljnih i životinjskih vrsta. Također, uzrokuju i propadanje građevina jer otapaju mramor i vapnenac.
mr.sc. Biljana Pavić
.jpg)
.bmp)
